Cijene goriva i dalje visoke – industrija krivi ulaganja u punionice za električna vozila
I dok cijene sirove nafte na svjetskom tržištu bilježe pad, cijene goriva na benzinskim postajama ostaju visoke – i u Velikoj Britaniji i u Hrvatskoj. Novi podaci pokazuju da su visoke marže trgovaca i ulaganja u infrastrukturu za električna vozila (EV) među glavnim razlozima zbog kojih gorivo ne pojeftinjuje u omjeru kakav bi vozači očekivali.
Trgovačke marže i ulaganja u infrastrukturu održavaju cijene
Britanska Uprava za tržišno natjecanje (CMA) objavila je kako su maloprodajne marže u prva tri mjeseca 2024. bile znatno više nego prethodnih godina – čak 9,2 % kod neovisnih trgovaca. Prevedeno na brojke, vozači su prošle godine platili oko 1,6 milijardi funti više nego 2019. godine. Slična situacija mogla bi se lako ogledati i u Hrvatskoj, gdje cijene goriva često ne prate logiku kretanja cijene nafte.
U Hrvatskoj se cijene benzina i dizela određuju tjedno, uz maksimalne iznose koje propisuje Vlada. No bez obzira na tu regulaciju, korisnici osjećaju kako pad cijena na globalnoj razini nije proporcionalno prenesen na crpke. I kod nas raste broj električnih vozila, a operatori poput Ine, Croduxa i HEP-a sve više ulažu u javne punionice.
Punionice za EV – trošak koji se prelama na sve korisnike?
Britanska Udruga trgovaca benzinom (PRA) ističe kako su visoki troškovi ugradnje EV punionica postali veliki financijski teret, osobito za manje, neovisne benzinske postaje. Povrat investicije traje i do 10 godina, a sama instalacija može koštati i preko milijun funti. Hrvatski operatori se također susreću sa sličnim izazovima – visoki troškovi opreme, mrežne infrastrukture i administracije dodatno opterećuju poslovanje.
Mnogi se pitaju – ako su EV punionice ulaganje u budućnost, zašto to sada plaćaju vozači koji još uvijek voze klasične benzince i dizelaše?
Zatvaranje rafinerija povećava ovisnost o uvozu
Još jedan razlog rasta cijena goriva u Velikoj Britaniji je zatvaranje domaćih rafinerija, što dovodi do veće ovisnosti o uvozu. Hrvatska se već sada uvelike oslanja na uvoz derivata i na preradu sirove nafte u Rijeci, no svaki poremećaj na tržištu – bilo cijenom ili logistikom – lako se osjeti i na domaćim pumpama.
Vozači sve nezadovoljniji – gorivo postaje luksuz
U Velikoj Britaniji, udruge vozača poput RAC-a izražavaju nezadovoljstvo zbog nepoštenih marži i naglašavaju kako većina građana još uvijek svakodnevno ovisi o automobilu. Ista situacija je i kod nas – osobito u manjim sredinama gdje je javni prijevoz neredovit ili nepostojeći. Kada je gorivo preko 1,50 €/litri, za mnoge to postaje ozbiljan udar na kućni budžet.
Geopolitičke napetosti dodatno kompliciraju situaciju
Sukob na Bliskom istoku i potencijalno zatvaranje Hormuškog tjesnaca – kroz koji prolazi 5 % svjetske nafte – dodatno su podigli cijene. Srećom, privremeni prekid vatre donio je određenu stabilizaciju tržišta, što znači da nećemo odmah osjetiti novi val poskupljenja.
Ipak, industrija vidi priliku za prilagodbu
Unatoč izazovima, industrija goriva – i u Velikoj Britaniji i u Hrvatskoj – vidi priliku u diverzifikaciji. Tvrtke koje nude širok spektar usluga, poput autopraonica, caffe barova i trgovina na crpkama, sve više grade poslovne modele koji ne ovise samo o prodaji goriva. Punionice za električna i vodikova vozila također bi mogle u budućnosti generirati značajne prihode.
Cijena goriva više nije samo pitanje nafte
Ono što je nekad bila jednostavna jednadžba "cijena nafte = cijena goriva", danas je kompleksan sustav u kojem sudjeluju tržišne marže, regulatorna ograničenja, ulaganja u tehnologiju i globalna nestabilnost. Dok država pokušava balansirati između kontrole cijena i slobodnog tržišta, jedno je jasno – tranzicija na električna vozila ne dolazi bez troška. I pitanje je – tko ga sve plaća?